Od oko tri i pol milijuna Ukrajinaca koji su zbog rata u svojoj zemlji izbjegli u države EU u Hrvatsku ih je dosad stiglo više od 8600. Broj će se zasigurno još povećavati. Koliko dugo i na koje razdoblje će odabirati Hrvatsku kao odredište teško je procjenjivati. Do sada je četristotinjak osoba izrazilo želju zaposliti se u Hrvatskoj.

“Oko 40 posto su viša ili visoka stručna sprema. Nastojat ćemo omogućiti i priznavanje diploma, kao i omogućiti im učenje hrvatskog jezika na trošak Hrvatskog zavoda za zapošljavanje”, istaknuo je ministar Josip Aladrović nakon sastanka Gospodarsko-socijalnog vijeća u ponedjeljak, prenosi poslovni dnevnik.

Nakon vijećanja GSV-a potaknutog upravo temama vezanim uz prihvat, zbrinjavanje i uključivanje izbjeglih ljudi u hrvatsko društvo i svijet rada, rečeno je i da bi izdavanja dozvola privremenog boravka u MUP-u trebala ići po ubrzanoj proceduri, kao i da je HZZ već formirao mobilne timove koji zajedno s centrima za socijalnu skrb obilaze mjesta u koja oni dolaze.

Ministar je, uz ostalo, rekao kako je i stotinjak tvrtki već izrazilo spremnost zapošljavanja izbjeglih ukrajinskih državljana. Ne očekuje poremećaje i zloporabe na tržištu rada. Danas, kaže, imamo veliku potražnju, osobito sezonsku.

Ipak, i ministar i sindikati očekuju veći angažman Državnog inspektorata u kontroli eventualnih zlouporaba radnih odnosa kako bi se osigurala jednaka prava i obveze kao i za sve ostale na tržištu rada.

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca procjenjuju da su u pogledu zapošljavanja mogućnosti ponajprije u tzv. uslužnim službama i IT sektoru. Ivan Mišetić je u ime HUP-a naglasio kako ima i značajan broj medicinski obrazovanih žena te da se nada da neće biti previše birokratiziranja.

Pitanje administrativnih procedura u ovoj izvanrednoj situaciji poslodavci očito apostrofiraju vodeći se iskustvom u uobičajenim, redovnim situacijama prilikom zapošljavanja strane radne snage.

“Osam do deset tjedana za rješavanje zahtjeva za radne dozvole je previše, nerijetko se događa da za to vrijeme strani radnici pronađu posao drugdje”, objašnjava Petar Lovrić, vlasnik i direktor agencije za zapošljavanje Kadus. Kad su posrijedi prijašnja iskustva s ukrajinskim radnicima, oni su u Hrvatskoj prepoznati kao poželjna radna snaga, kaže.

“No, nakon solidne 2019. u pogledu tog bazena radne snage te 2020. koja je bila u znaku pandemije, prošle godine smo vezano uz ukrajinske radnike izgubili utakmicu s Poljacima”, tvrdi Lovrić.

Partnerske agencije iz Ukrajine kao jedan od glavnih razloga “gubitka konkurentnosti” naveli su komplicirane procedure (uključuju npr. i ishođenja tzv. apostila kojima rezidentne zemlje potvrđuju vjerodostojnost potrebne dokumentacije).

Usto, Hrvatska (ponajprije Jadran) percipirana je kao skupa za život s obzirom na razine plaća u nekim od najtraženijih zanimanja.

Od početka prošle godine u Hrvatskoj je krenula primjena novog zakonskog okvira za zapošljavanje stranaca, koji je uveden s ciljem da se ono olakša jer se pojedine djelatnosti posljednjih godina pojačano moraju oslanjati na uvoz radnika.

Nekadašnje godišnje kvote zapošljavanja stranaca 2021. zamijenjene su sustavom testa tržišta rada, odnosno procjenama potreba s obzirom na deficitarna zanimanja, za što je zadužen HZZ. Za neka zanimanja tako ne treba provoditi test već se odmah ide na postupak izdavanja radne dozvole, ali za neka još treba.

Broj izdanih radnih dozvola strancima lani bilježi dvoznamenkast postotni rast (do kraja studenoga 75 tisuća dozvola ili 12% više nego godinu prije) i za državnu upravu to je potvrda unaprjeđenja sustava. No, pita li se poslodavce i agencije za zapošljavanje, i dalje je previše administriranja i predugo treba za konačno dobivanje radne dozvole.

Dio problema leži i u tome što se domaći poslodavci često nedovoljno sustavno bave planiranjem i projekcijama potreba za radnicima, uključujući i strane. Regrutiranje i selekciju traže vrijeme, no u novije vrijeme manjak planiranja dijelom je objašnjiv i nepredvidivošću i neizvjesnostima poslovnog okruženja.

Lovrić će reći kako se bolje upravljane kompanije u turizmu danas sustavno bave regrutiranjem i selekcijom radne snage, ali da kod nas većina poslodavaca koji su upućeni na traženje radne snage i iz uvoza ipak nedovoljno pažnje posvećuje globalnim trendovima koji uključuju i manje “multifunkcionalne” radnike.

Tako smatra i da bi se za koju godinu sjever Hrvatske mogao suočiti s ozbiljnim problemom industrijskih NKV radnika ne budu li se jače okrenuli promišljanjima privlačenjem poput npr. gradnje radničkih naselja. Zbog svega, kaže, u Kadusu planiraju i lokalnim zajednicama ponuditi suradnju u smislu planiranja radne snage za npr. narednih pet do deset godina.

Na tragu nekih od spomenutih primjedaba su i neke od preporuka ovih dana objavljene knjige Strani radnici u Hrvatskoj, koju potpisuju znanstvenici Instituta za razvoj i međunarodne odnose – Višnja Samardžija, Hrvoje Butković i Ivana Rukavina.

Prema tom autorskom trojcu, novi Zakon o strancima, kojim se propisuje provođenje testa tržišta rada kao preduvjeta za izdavanje radnih dozvola i ukidaju kvote, korak je u pravom smjeru, ali treba pratiti njegovu provedbu kako bi se utvrdila uska grla i provele prilagodbe i nadogradnje. S obzirom na sve veće potrebe za radnicima migrantima u graditeljstvu, važno je, kažu, osigurati im međunarodno konkurentnije plaće i povoljnije uvjete rada.

"To se odnosi i na druge sektore. Cilj bi trebao biti ne samo zaposliti strane radnike, već ih i trajno zadržati zaposlenima”, ističu. Autori su dio posvetili i krizi u Ukrajini i izazovima pred koje ona stavlja Hrvatsku. Jedan od njih je uspješno integriranje ukrajinskih izbjeglice u hrvatsko društvo “što neće biti jednostavno, jer bi se njihov broj mogao popeti na 50.000, pa i više”. Drugi se odnosi na odnosi na dostupnost stranih radnika iz Ukrajine koji već više godina rade u Hrvatskoj kao sezonski radnici.

“Zbog ratnog stanja i opće mobilizacije, među agencijama za posredovanje u zapošljavanju i poslodavcima pojavila se bojazan da ukrajinski radnici s kojima su računali neće moći doći u Hrvatsku. Zbog toga se čini da će više nego ranije strane sezonske radnike u početnom razdoblju trebati potražiti u drugim državama izvan Europe, što povećava neizvjesnost poslovanja jer tu proces izdavanja radnih dozvola u pravilu dulje traje”, napominju.

Izvor: poslovni dnevnik

Novosti s tržišta rada

Građevina: porast radne snage od 20 tisuća radnika

Novosti s tržišta rada

Hoće li Hrvatska zabraniti rad na ekstremnim temperaturama?