Analizom cjelokupnog tržišta rada, uzimajući u obzir ukupan broj objavljenih oglasa za posao u protekloj godini, nakon osjetnog pada potražnje za radnom snagom za vrijeme proljetnog lockdowna i djelomičnog oporavka tržišta tijekom ljeta, posljednjih mjeseci je primjetan trend stagnacije broja oglasa za slobodna radna mjesta.
Na MojPosao platformama, web stranici MojPosao i mobilnoj aplikaciji PosLovac, objavljeno je više od 53 tisuće oglasa za posao, što predstavlja pad od 26% u usporedbi s godinom prije.
S druge strane, na oglase je pristiglo više od milijun i sto tisuća prijava u ovoj godini, odnosno 6% više nego u 2019. godini.
Situacija je bolja nego što smo predviđali na proljeće
Unatoč tome što početak godine ni po čemu dao naslutiti drastične promjene koje su uslijedile - u siječnju i veljači je broj objavljenih oglasa bio na tragu prošlogodišnjih - dolaskom pandemije stanje na tržištu rada stubokom se mijenja.
„Do jakog pada potražnje za zaposlenicima dolazi sredinom ožujka, u trenutku kada je najprije najavljen, a potom i uveden lockdown u Hrvatskoj. Popuštanjem restriktivnih mjera zaštite od koronavirusa i djelomičnim otvaranjem gospodarstva, ali i zahvaljujući Vladinim mjerama za očuvanje radnih mjesta, u drugoj polovici travnja tržište se počinje postepeno buditi, a broj oglasa rasti“, ističe Igor Žonja, direktor portala MojPosao.
U oporavku od posljedica proljetnog zatvaranja gospodarstva umnogome je pripomogla turistička sezona koja je, iako osjetno skromnija nego što smo navikli, u konačnici ipak nadmašila prvotna predviđanja.
„Zahvaljujući rezultatima ostvarenim tijekom ljetne turističke sezone, tržište rada je postepeno raslo sve do sredine listopada. Nažalost, dolaskom drugog vala pandemije dolazi do pada potražnje za radom. Trenutni broj oglasa za posao i dalje je niži nego prije epidemije, nismo se u potpunosti vratili „na staro“, ali vrijedi naglasiti kako brojevi izgledaju optimističnije nego što smo se mogli nadati krajem ožujka“, napominje Žonja.
Najtraženiji konobari, trgovci i skladištari
Usprkos nepovoljnoj situaciji u turističkom sektoru i padu ukupnog broja objavljenih oglasa vezanih uz taj sektor, među najtraženijim zanimanjima, baš kao i prethodnih godina, i dalje dominiraju poslovi iz područja turizma i ugostiteljstva te prodaje.
Najtraženija zanimanja u 2020. bila su: konobar (barmen), prodavač (trgovac), skladištar, programer, kuhar, osnovnoškolski učitelj te radnik u proizvodnji.
Najtraženija zanimanja prema stručnoj spremi:
Najveća ponuda zabilježena je u sljedećim kategorijama zanimanja:
- Prodaja (Trgovina) - 16% oglasa
- Proizvodnja i zanatske usluge - 14% oglasa
- Turizam i ugostiteljstvo - 13% oglasa
Najveća potražnja (broj profila) zabilježena je u sljedećim kategorijama zanimanja:
- Prodaja (Trgovina) – 21% profila
- Administrativna zanimanja – 17% profila
- Turizam i ugostiteljstvo – 14% profila
*U jednom oglasu/životopisu moguće je naznačiti više kategorija zaposlenja
U odnosu na prošlu godinu najveći pad broja oglasa zabilježen je u kategoriji Ljudski resursi (-53%), Briga o ljepoti (-47%) te Turizam i ugostiteljstvo (-46%).
S druge strane, u odnosu na prošlu godinu broj oglasa je rastao u kategorijama Graditeljstvo, geodezija i geologija (+17%), Zdravstvo i socijalni rad (+14%) te Obrazovanje i znanost (6%), što je i očekivano s obzirom na javnozdravstvenu situaciju i potres koji je pogodio Zagreb i okolicu, a potom i područje Sisačko-moslavačke županije.
Nastavljen rast rada na neodređeno
S obzirom na vrstu zaposlenja, u 2020. godini oglasi za rad na neodređeno činili su 72% ukupnog broja oglasa, što je 3% više nego prošle godine u istom periodu. Oglasa za rad na određeno bilo je 52%, odnosno 3% manje nego godinu prije.
Djelatnici za sezonski posao tražili su se u 8% oglasa, slično kao i 2019. godine u istom periodu, dok se 2% oglasa odnosilo na studentske poslove.
*Oglasi predviđaju mogućnost obilježavanja više vrsta zaposlenja za isto radno mjesto.
S druge strane, 45% posloprimaca bilo je zainteresirano za stalni posao, dok ih je 23% zainteresirano za rad na određeno. Također, 7% tražitelja posla bilo je zainteresirano za honorarni rad, a gotovo jednak broj posloprimaca (njih 7%) je iskazalo interes za sezonskim zaposlenjem.
Najčešće se traže kandidati sa srednjom stručnom spremom
Tijekom 2020. poslodavci su najčešće tražili kandidate sa srednjom stručnom spremom – u 52% oglasa srednja stručna sprema bila je uvjet za uspješnu prijavu na natječaj.
*Oglasi predviđaju mogućnost obilježavanja više stupnjeva obrazovanja za isto radno mjesto.
S druge strane, 56% posloprimaca je u svojim online životopisima (u Bazi profila na MojPosao) kao stupanj obrazovanja navelo srednju stručnu spremu. Broj oglasa i broj životopisa u kojima se navodila visoka stručna sprema iznosio je 29% oglasa i 20% životopisa.
U 40% oglasa tražilo se poznavanje stranih jezika i to prvenstveno engleskog jezika. U 31% oglasa tražilo se poznavanje engleskog, u 8% njemačkog, a ostali jezici su manje zastupljeni.
Radno iskustvo je traženo u 39% oglasa, i to u prosjeku 2 godine i 5 mjeseci što je isto kao i prošle godine.
Tijekom 2020. godine poslodavci su objavili preko 2.000 oglasa za poslove u inozemstvu, što je 10% više nego godinu ranije.
Najviše oglasa za poslove u inozemstvu odnosi se za rad u Njemačkoj, Sloveniji i Austriji.
Što nas čeka u 2021. godini?
„Po svemu sudeći, 2021. će biti godina rasta, kako u gospodarstvu, tako i na tržištu rada, ali najranije od drugog kvartala. Vrlo vjerojatno ćemo prvu polovicu godine 'izgubiti' na cijepljenje i izbore što će se odraziti na društvo u cjelini. Pritom ne smijemo zanemariti negativan utjecaj nedavnog razornog potresa, koji je Covid-19 krizu privremeno stavio u drugi plan i dodatno opteretio naše gospodarstvo. Svatko od nas treba krenuti od sebe i vidjeti što možemo napraviti u ovoj izazovnoj situaciji. Racionalizirajte svoje strahove, promislite o tome kako napraviti sljedeći pozitivan korak za sebe, svoju obitelj i društvo u cjelini. Rast će biti sigurniji i naglašeniji ako budemo pozitivno reagirali. Na izborima budite odgovorni i razmišljate kao da ćete živjeti beskonačno, usprkos tome što nas naša konačnost življenja vuče prema pragmatičnim odlukama“, zaključuje Žonja.
