Zakon o uvođenju eura kao službene valute stupit će na snagu nakon što Vijeće EU objavi odluku o pristupanju Hrvatske eurozoni. Prema temeljnim postavkama Zakona, uvođenje eura temelji se na načelu neprekidnosti svih pravnih instrumenata u kojima je navedena kuna, što podrazumijeva da svi pravni dokumenti u kojima se navodi kuna ostaju na snazi pod istim uvjetima kao da nije bilo promjene državne valute.
Pri tome se iznosi koji su u tim pravnim dokumentima navedeni u kunama smatraju iznosima u eurima preračunato prema fiksnom konverzijskom tečaju koji će Vlada objaviti, kako se očekuje, u srpnju 2022. To se pravilo odnosi i na pravne instrumente u području radnih odnosa: opće i posebne propise, ugovore o radu, kolektivne ugovore, pravilnike o radu i druge interne akte, piše Lider.
Ugovori i rokovi
Pravni propis ostaje na snazi u neizmijenjenom novčanom iznosu, samo se svote navedene u kunama smatraju iznosima u eurima, preračunato po fiksnom konverzijskom tečaju, zaokruženo na dvije decimale prema propisanim pravilima zaokruživanja. Propisana su sljedeća pravila zaokruživanja: ako u postupku preračunavanja kuna u eure treća decimala iznosi pet i više, druga decimala se zaokružuje na sljedeći broj, a ako je treća decimala broj od jedan do četiri, druga decimala ostaje neizmijenjena.
Ugovore o radu u kojima je iznos radnikove plaće iskazan u kunama ne treba nakon uvođenja eura usklađivati s novom novčanom jedinicom. Zbog uvođenja eura nije potrebno mijenjati ugovor o radu. Ugovor ostaje na snazi, pravno je valjan, samo se ugovorena svota plaće smatra svotom ugovorenom u eurima. Ako u vrijedećem ugovoru o radu nije ugovoren iznos plaće, već su se stranke umjesto ugovaranja plaće i drugih novčanih prava pozvale na pravilnik o radu ili kolektivni ugovor koji obvezuje poslodavca, ugovor ostaje na snazi jer se i iznosi plaće u pravilniku o radu i kolektivnom ugovoru smatraju važećima, samo preračunatima u eure prema propisanom konverzijskom tečaju. U ugovorima o radu koji će se sklapati od 1. siječnja 2023. odnosno od datuma uvođenja eura ako to bude kasniji datum, iznos plaće i možebitnih drugih novčanih prava mora biti ugovoren u eurima.
U propisanom razdoblju prije i nakon početka primjene eura kao službene valute poslovni subjekti imaju obvezu dvojnog iskazivanja novčanih iznosa sadržanih u dokumentima i informacijama koje dostavljaju potrošačima. U okviru toga, u razdoblju dvojnog iskazivanja i poslodavcima su propisane određene obveze. Ako se realizira očekivani datum uvođenja eura od 1. siječnja 2023. godine, razdoblje dvojnog iskazivanja trajat će od 5. rujna 2022. do 31. prosinca 2023. Počevši od plaće za kolovoz, ako se plaća isplaćuje 5. rujna 2022. ili poslije, poslodavci su obvezni u ispravi o obračunanoj plaći koju uručuju radniku svotu neto plaće iskazati u dvije valute, u kunama i eurima, uz navođenje fiksnog tečaja konverzije.
Što mora dvojno, a što ne
Obveza dvojnog iskazivanja odnosi se i na isplaćene otpremnine, za koje se također radnicima uručuje isprava o obračunanom i isplaćenom iznosu. Ako se u ispravama iskazuju i drugi primici, kao npr. naknada za prijevoz, naknada za prehranu, i njih je potrebno dvojno iskazati.
Obustave iz neto plaće koje poslodavac provodi prema Ovršnom zakonu ili na temelju upute primljene od radnika ne treba dvojno iskazivati. Na primjer, ne treba dvojno iskazivati ovrhu na plaći, ustegnutu sindikalnu članarinu, sindikalne kredite i druge ustege iz neto plaće.
Dvojno se iskazuju samo iznosi koji se isplaćuju radniku. Ako se radniku određeni novčani iznos usmjerava na dva računa (tzv. redovni tekući račun i zaštićeni račun na kojemu se ne provodi ovrha na novčanim sredstvima), svaki iznos treba dvojno iskazati. Ako se u istoj ispravi osim plaće i naknade plaće iskazuju i drugi primici, dvojno treba iskazati ukupnu svotu primitaka koji se isplaćuju radniku. Nije potrebno svaki pojedinačni primitak naveden u istoj ispravi iskazivati u dvije valute, već ukupnu svotu namijenjenu za isplatu radniku.
Bruto plaća i davanja
Bruto iznos plaće i javna davanja koja se obračunavaju i plaćaju iz plaće i na plaću (doprinosi iz plaće, doprinosi na plaću, porez na dohodak i prirez) sadržana u ispravi o isplaćenoj plaći, naknadi plaće i u ispravi o isplaćenoj otpremnini ne treba dvojno iskazivati. Za plaće koje se isplaćuju do kraja prosinca 2022. ti će se iznosi iskazivati u kunama, a za plaće koje se isplaćuju od 1. siječnja 2023. u eurima.
To podrazumijeva da plaća za prosinac 2022., koju većina poslodavaca isplaćuje u siječnju 2023. godine, mora biti obračunana u eurima, a samo neto iznos treba u ispravi o plaći iskazati dvojno: u eurima i kunama. I obrazac JOPPD u siječnju 2023. dostavljat će se Poreznoj upravi s financijskim podacima iskazanima u eurima. Plaća za prosinac 2022. poslovni je rashod 2022. te se u poslovnim knjigama i financijskim izvještajima poslodavca iskazuje kao rashod 2022., u kunama.
