IT industrija u Hrvatskoj razvija se nekim svojim zasebnim putem, nespecifičnim za ostatak gospodarstva. U volumenima još ne možemo pričati o značajnijem utjecaju na ukupni BPD niti na tržište rada, međutim trendovi iz godine u godinu pokazuju zavidan rast prema svim pokazateljima i možemo reći da se IT zdravo razvija na vlastitim nogama. Institucije su to nedavno potkrijepile i brojkama.
Hrvatska gospodarska komora u utorak je objavila detaljnu Analizu hrvatske IT industrije, koju je naručilo Udruženje za informacijske tehnologije HGK u studenome 2020. godine i ona je ažurirana verzija Analize IT industrije 2008. – 2017., koja je izrađena u studenome 2018. Autori studije su Boris Žitnik iz tvrtke OMNIAconsult te Dalibor Subotičanec iz Tvornice istraživanja, objavio je Lider.
Autori tako zaključuju kako IT industrija postaje sve raspršenija, a posebno se to odnosi na IT uslužna poduzeća. Sve je veći broj softverskih „obrtnika“, a ne „tvornica“. Porezni propisi omogućili su povoljniji porezni tretman novim malim poduzećima i zbog toga su mnogi osnovali vlastite tvrtke i počeli raditi u njima za istog poslodavca.
Analizirajući brojke, u 2019. godini hrvatska IT industrija ostvarila je ukupni prihod od 26,99 milijardi kuna, uz godišnji rast od 12,4 posto. Peta je to godina zaredom kako promet domaćih IT tvrtki dinamično raste, i to po prosječnoj godišnjoj stopi od 8,3 posto. Pri tome je najbrže rastao prihod IT uslužnih tvrtki, a nakon njih poduzeća iz kategorije Ostali koja se također najvećim dijelom sastoji od IT uslužnih mikropoduzeća.
Izvoz rapidno raste
Prvih 10 IT tvrtki po ukupnom prihodu u 2019. godini bile su: M San Grupa (2,07 milijardi kuna), Ericsson Nikola Tesla (1,57 milijardi), King ICT (764 milijuna), Combis (762), Huawei Technologies (664), Mercury Processing Services (392), Span Grupa (356), Microline (355), S&T Hrvatska i Makromikro (329). Još je 10 tvrtki ostvarilo promet veći od 200 milijuna, a njih 22 iznad 100 milijuna kuna prometa.
Ukupan prihod industrije realiziran na stranim tržištima rastao još i brže, prosječno po stopi od 14,9 posto, dok je realizacija na domaćem tržištu porasla za 11,4 posto. Udio izvoza u ukupnom prihodu u petogodišnjem je razdoblju povećan s 25 u 2015. na 29,8 posto prošle godine.
U 2019. izvoz računalnih usluga iz Hrvatske dosegao je 649 milijuna eura (4,87 milijardi kuna). Udio IT industrije u ukupnom izvozu usluga iz zemlje te je godine iznosio 4,3 posto. U posljednjih pet godina izvoz raste po stopi od 18,6 posto naspram rastu ukupnog izvoza usluga zemlje od 9,9 posto.
Autori objašnjavaju kako hrvatska IT industrija raste potaknuta umjerenom domaćom, a posebno izvoznom potražnjom prema razvijateljima softvera, novom valu brzorastućih izvozno orijentiranih kompanija i nekoliko stotina programerskih mikro tvrtki, velikim dijelom u stranom vlasništvu, čiji godišnji rast prometa i izvoza često prelazi i 50 posto. Softverskih proizvoda koji su globalno značajnije prepoznatljivi relativno je malo, najviše dvadesetak. Takve proizvode nude Infobip, Ericsson Nikola Tesla, Media Soft, GDi Gisdata, Photomath, Microblink, Mireo, Visage, Nanobit, Agrivi i dr.
Autori su uočili da je u petogodišnjem razdoblju novostvorena vrijednost industrije rasla brže od ukupnog prihoda. U prošloj godini iznosila je 8,71 milijardu kuna, uz godišnji rast od 15,2 posto. U posljednjih pet godina novostvorena vrijednost raste po prosječnoj stopi od 12,8 posto, što je autorima Analize dokaz da je IT dio BDP-a koji daleko najbrže raste.
Izvor: Lider
